Niti jedan sustav ni regulativa ne može jamčiti potrošaču nulti rizik, odnosno 100% sigurnost. Države članice EU su među onima koje imaju najviše sigurnosne norme na svijetu. Sigurnost u vezi hrane počiva na načelu da treba promatrati cijeli „lanac kojim hrana ide” da bi se osigurala njezina sigurnost i bezopasnost. Zakoni Europske unije koji određuju sigurnost hrane propisuju kako poljoprivrednici trebaju proizvoditi hranu i prodavati.
Unutarnje tržište Europske unije počiva na četiri temeljne slobode. Pandemija Covid-19 ugrozila je slobodu kretanja radnika, robe, usluga i kapitala. Budući da nismo samodostatni u proizvodnji hrane, od posebne je važnosti činjenica da su tijekom epidemiološke situacije uzrokovane korona virusom ozbiljno dovedena u pitanje ključna načela i principi na kojima Unija počiva.
Kako građanin EU može saznati što je u hrani koju jede?
Sve pojedinosti u svezi upotrijebljenih sastojcima u pripremi hrane trebaju biti dani na etiketi, kao i sve pojedinosti o bojenju, konzervansima, zaslađivačima i drugim uporabljenim kemijskim aditivima. Ako je bilo koji od sastojaka takav da bi konzumenti mogli na njega biti alergični (orasi, lješnjaci) to mora biti označeno na etiketi. Čak i u onim slučajevima kad je njihova količina iznimno mala.
Prošli tjedan je Ministarstvo poljoprivrede s tržišta povuklo sljedeće proizvode:
- Gumene bombone ABC JELLY Fruitery Jelly Assorted Jar proizvođača Tsang Lin Industries Ltd s Tajvana s rokom trajanja do 15. kolovoza 2020. povučeni su s tržišta jer sadrže aditiv E410 koji je zabranjen za korištenje u EU i nije zdravstveno ispravan;
- Zbog prisutnosti bakterije Listeria monocytogenes s tržišta je povučen Losos filet Finissima zamrznut dana 26.08.2019. i upotrebljiv do 25.08.2020. kojeg proizvodi Ancora Nuova d.o.o. iz Srbije.
S obzirom na to da su Losos filet Finissima zamrznuti 26.08.2019. a s tržišta povučeni 12.06.2020. pretpostavljam da su u međuvremenu potrošači(ce) kupovale i pripremale zdravstvene neispravan proizvod.
Znanstvenici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 mjeseci, EU kaže da je taj rok šest mjesec. Međutim, Hrvatska ne kaže ništa. Zbog toga ne postoji nijedan jedini pravni razlog da u trgovinama kupimo meso staro više od godinu dana. Nema nikakve prepreke da se meso koje se ne smije staviti na tržište drugih država članica EU, stavi na naše tržište. Nema nikakve pravne prepreke da, na primjer, njemački ili nizozemski proizvođač u svojoj zemlji stavi rok trajanja šest mjeseci a za isti proizvod koji plasira na Hrvatsko tržište stavi rok trajanja 12 mjeseci. Stoga bi trebao na svakom komadu mesa uz rok trajanja bio označen i datum klanja.
U čemu je problem s prehrambenim otpadom?
Možete li zamisliti da se u EU godišnje baca oko 88 milijuna tona hrane? Kuhinjski otpad sačinjava skoro 40% otpada prosječnog kućanstva. Time ne samo da bacamo hranu, već bacamo i ogromnu količinu vode, energije, zemljišta, ljudskih i drugih resursa te stvaramo nerazumno onečišćenje.
U ponedjeljak na konferenciji Zaštita potrošača u Opatiji gostovala je Tanja Popović Filipović iz Centra za educiranje i informiranje potrošača. Osvijestila je potrošač(ic)e da je za proizvodnju 1 kg junetine potrebno više energije nego za istu količinu povrća, žitarica ili voća. Većina energije potrebna je za strojeve i prijevoz u različitim fazama. Za žetvu usjeva i prijevoz krmiva do stoke. Za odvoz stoke u klaonice. Za hlađenje mesa i transport u supermarkete. Za dovoz kući. Ponovno hlađenje a zatim konačno za kuhanje.
Potrošači(ce) konzumirajte domaće meso koje je na tržištu sutradan ili kroz par dana. Svježije je i nutritivno bogatije od zdravstveno ispravnog uvoznog mesa. Planirajmo svoje obroke kako bismo smanjivanjem kuhinjskog otpada doprinijeli većoj samodostatnosti u proizvodnji mesa, ali i kako bismo doprinijeli zaštiti okoliša.
