Za vrijeme epidemije koronavirusa ekonomija je stala. Dobar dio gospodarstva je paraliziran restriktivnim mjerama. Donedavno se nismo mogli normalno kretati na razini Karlovačke županije. Županije koja broji približno 120.000 stanovnika i prostire se na 3.626 kilometara kvadratnih. Drugim riječima, zbog mjere zabrane napuštanja mjesta stanovanja, osobe koje nemaju prebivalište na području Grada Karlovca (55.705 stanovnika) ili na području Grada Duge Rese (11.180) ili na području Grada Ogulina (8.216) nisu imale pristup zdravstveni uslugama koje jedino mogu obaviti u bolnici bez propusnice. U isto to vrijeme približno 806.000 stanovnika Grada Zagreba koji ima status županije moglo se normalno kretati po 641 kilometru kvadratnom. Je li to ravnopravna Hrvatska kojoj bi trebali težiti?!
Posljedice ovih restriktivnih mjera tek ćemo osjetiti najesen. Jesmo li samodostatni u proizvodnji hrane?Hrvatska ne proizvodi dovoljno prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Granice su zatvorene. Države članice EU prvo će osigurati dovoljno hrane i zalihe za svoje potrebe a tek zatim biti solidarni s drugim državama članicama. Znači, prekinuti su lanci opskrbe. Stoga će najesen doći do znatnog manjka poljoprivrednih proizvoda i znatnog porasta cijena voća i povrća.
Poljoprivreda i proizvodnja hrane
Sad je vrijeme sjetve. Bilo bi dobro kad ne bismo propustili zasaditi sve što se može zasaditi. Umjesto da govorimo o uslužnim djelatnostima koje donose ogroman zdravstveni rizik, trebali bi govoriti o poljoprivredi i proizvodnji hrane za vlastite potrebe. Već godinama se govori o tome da ne proizvodimo dovoljne količine mlijeka, mesa, voća i povrća. Je li nam kriza pokazala da se dugoročno moramo okrenuti stočarstvu i povrćarstvu?
Ukupna samodostatnost povrća zadnjih nekoliko godina kreće se oko 60%. Međutim, niti u jednoj kulturi nemamo dovoljno količinu da zadovoljimo vlastite potrebe. U proizvodnji mesa samodostatnost iznosi oko 70%. Nemamo dovoljnu samodostatnost ni u proizvodnji peradskog mesa, ni u proizvodnji goveđeg mesa, ali ni u proizvodnji svinjskog mesa. Nemamo dovoljnu samodostatnost ni u proizvodnji jaja kao ni u proizvodnji sirovog mlijeka.
Potaknuti proizvodnju
Normalno bi bilo da poljoprivreda u ovom trenutku bude strateška, da se potaknu na proizvodnju sva kućanstva koja imaju mogućnost proizvesti hranu za vlastite potrebe. Hitno bi trebalo uvesti presade i podijeliti ili po povoljnim cijenama prodati svima koji imaju poljoprivrednog zemljišta na kojem bi ih mogli posaditi. Potrebno je svu javnu potrošnju usmjeriti u poljoprivredni sektor.
Nekada su moji pokojni baka i djed držali krave, svinje i perad na adresi na kojoj danas živim. Prvo su prodali blago, a nekoliko godina kasnije nakon što su zaklali svinje nisu ih više držali. Zašto su prestali proizvoditi meso i mlijeko za vlastite potrebe i potrebe svojih najbližih? Zato što je donesena odluka da se na području zone Karlovac 1 ne smiju držati goveda i svinje osim ako na tom području nije registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Pandemija Covid-19 treba poslužiti kao poticaj da stanemo na loptu, da se zapitamo zašto ne proizvodimo hranu u samodostatnim količinama a imamo sve predispozicije za to. Hoćemo li dobiti stožer za rješavanje ekonomskih problema? Ne sjećam se da se je dogodio slučaj da je zbog nekog hrvatskog proizvoda alarmiran sustav EU. Podignemo li vlastitu proizvodnju prehrambenih proizvoda na razinu samodostatnosti prestat ćemo govoriti o uvoznom mesu i aferama. Domaće meso je na tržištu sutradan ili kroz par dana, svježije je i nutritivno bogatije od zdravstveno ispravnog uvoznog mesa za koje je pitanje hoće li ga uopće biti. Stoga podržimo domaće proizvođače.
