RCGO Babina gora – Mi nismo protiv ali želimo znati zašto ova lokacija

Napisala:Ana Smoljak

20/10/2020

Jučer, 19.10.2020. je u restoranu Kristal u organizaciji Građanske inicijative Karlovac, Društva Potrošačica i Udruge građana Pravica održana tribina pod nazivom “RCGO Babina gora – Mi nismo protiv ali želimo znati zašto ova lokacija”. Iako su bili pozvani predstavnici Ministarstva, Karlovačke županije, Ličko-senjske županije, Sisačko-moslavačke županije, Grada Karlovca i Centra za gospodarenjem otpadom Karlovačke županije – KODOS d.o.o., nisu došli na tribinu. Službeno je razlog epidemiološka situacija, ali možda su razlog i argumenti o tome da je tehničko i tehnološko rješenje za centar na Babinoj gori loše napravljeno.

Na to kako i na koji način je donesena odluka o izboru lokacije Babina gora kao Centra za gospodarenjem otpadom ispred organizatora prisutne je uputio Mile Sokolić. Naglasio je da prema tvrdnjama stručnih osoba i svjedoka geološki radovi nisu izvršeni po pravilima struke i na katastarskoj čestici na kojoj se planira izgradnja RCGO Babina gora. Također je naglasio da su se nenamjenski trošila sredstva Programa ruralnog razvoja (Mjera 7) za izgradnju pristupne ceste do budućeg RCGO Babina gora. Zaobišlo se je naselje u neposrednoj blizini koje i dalje ostaje bez prometnice i kanalizacije.

Glavni predavač na tribini bio je dr. Viktor Simončič, stručnjak koji se više desetljeća bavi problemima okoliša, posebno otpada i održivog razvoja. U svom osvrtu naglasio je da postoji cijeli niz argumenata kojima se može pokazati da je projekt promašen, da se unutra traži masu investicija koje su totalno nepotrebne i da se forsira i preferira nekoga jer “samo on proizvodi nešto” ili “samo on može nešto napraviti”.  Naime, dr. Simončić napravio je analizu predložene tehnologije za otpad na Babinoj gori.

Što se tiče Regionalnog centra Babina gora, on je napravljen po svim stručnim i tehničkim regulama potpuno na krivi način. Jedan od najboljih primjera je da se tamo prvo biološki otpad sav iskompostira, onda se odlaže i onda se na tom odlagalištu ide s otplinjavanjem, a to je zbrinjavanje gdje nema plina. Napravili su jednu tehnologiju mehaničko-biološke obrade koju ja moram priznati, samom sebi ne vjerujem. Između ostalog, instaliraju vrlo skupu opremu, na osnovu senzora, zraka, izdvajanja različitih materijala poput plastike i drugog, a s obzirom da to ne funkcionira kako treba, iza toga slijedi ručno sortiranje. Imate pretovarnu stanicu u Slunju odakle će godišnje doći oko 800 i nešto tona otpada, znači da će tjedno doći eventualno jedan kamion, ali će tamo biti napravljena jedna pretovarna stanica.  Imate još cijeli niz takvih dubioza. – dr. Simončić.

U projektu su planirane četiri pretovarne stanice: Karlovac, Ogulin, Slunj i Podum/Otočac. Koliko su isplative pretovarne stanice kada se kamion puni tjedan dana? Zašto je važna brzina istovara kamiona kad će na RCGO Babina gora na tjedan dolaziti nekih 20-tak kamiona? U dokumentaciji se zahtijeva da kamion istovaruje otpad u roku 3-5 minuta. Budući da će na dan dolaziti najviše pet kamiona, jesu li potrebni skuplji kamioni koji će brže istovariti otpad?

Prezentaciju dr. Viktora Simončića s tribine “RCGO Babina gora – Mi nismo protiv ali želimo znati zašto ova lokacija” možete preuzeti ovdje.

Možda će vas zanimati..

Besplatni potrošački telefon

Besplatni potrošački telefon

Od 1. prosinca 2025. pet potrošačkih udruga, slijedom odobrenih sredstava Ministarstva gospodarstva na javnome...

Izazovi i perspektive bojkota

Izazovi i perspektive bojkota

U današnjem dinamičnom društvenom i ekonomskom okruženju, Hrvatska se, poput mnogih drugih zemalja, suočava s...