U eri ubrzane potrošnje i sve kraćeg životnog vijeka proizvoda, Europska unija i Hrvatska poduzimaju konkretne korake prema održivijem gospodarstvu. Jedan od ključnih koraka je uvođenje prava na popravak, koje osnažuje potrošače i potiče proizvođače na veću odgovornost.
Što je pravo na popravak?
Pravo na popravak omogućuje potrošačima da proizvode ne moraju odmah zamijeniti novima kada se pokvare, već da imaju pravo na njihovu besplatnu ili povoljnu popravku, čak i nakon isteka zakonskog jamstva.
Ova mjera ima za cilj:
- smanjiti količinu elektroničkog otpada,
- produljiti vijek trajanja proizvoda,
- smanjiti troškove za potrošače,
- potaknuti razvoj tržišta popravaka i servisa.
Pravo na popravak u zakonodavstvu EU i RH
U travnju 2024. godine, Europski parlament usvojio je Direktivu o pravu na popravak, a države članice, uključujući Hrvatsku, dužne su je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 2026. godine. U međuvremenu, u RH je već na snazi Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obveznim odnosima, koji sadrže važne odredbe o jamstvu, odgovornosti za proizvod i mogućnosti popravka.
Europarlamentarka Biljana Borzan odigrala je ključnu ulogu u zagovaranju i oblikovanju europskog zakonodavstva vezanog uz pravo na popravak. Kao glavna autorica i pregovaračica za Europski parlament, Borzan je predvodila rad na pravilima koja zabranjuju ugrađene kvarove, uvode obvezne oznake trajanja proizvodâ te osiguravaju dostupnost rezervnih dijelova i jednostavne upute za popravke. Njezine inicijative osnažuju prava potrošača i čine popravke transparentnijima i dostupnijima.
Povezanost s problemom programiranog kvarenja
Prošle godine je objavljen i značajan blog na temu programiranog kvarenja uređaja, koji se odnosi na situaciju kada se proizvodi kvare ubrzo nakon isteka jamstva – ponekad čak zbog namjerne skraćenosti vijeka trajanja. U njemu navodim da je EU najavila novi zakon koji će zabraniti programirano kvarenje, olakšati popravke i uvesti bolje označavanje garancija krajem 2025. godine .
👉 Pročitajte cijeli blog „Programirano kvarenje“ na portalu Potrošačica: Programirano kvarenje, Ana Smoljak, 05. 03. 2024.
Programirano kvarenje dodatno naglašava važnost prava na popravak — omogućavajući potrošačicama da brane svoje interese i biraju popravak umjesto zamjene proizvoda ubrzo nakon isteka jamstva.
Zašto je pravo na popravak važno za potrošačice i potrošače?
Iako se većina potrošača odlučuje za zamjenu proizvoda zbog nedostatka rezervnih dijelova, skupih popravaka ili nemogućnosti pronalaska pouzdanih servisera, novo zakonodavstvo stvara preduvjete za lakši, dostupniji i isplativiji popravak.
Za potrošačice to znači veću kontrolu nad kućanskim budžetom, manju ovisnost o velikim proizvođačima i podršku lokalnim servisima.
Za okoliš to znači manje otpada, manju emisiju CO₂ i veću cirkularnost resursa.
Ključne zakonske novosti koje dolaze:
- Prošireno pravo na popravak i nakon isteka komercijalnog jamstva – proizvođači će morati omogućiti popravak određenih proizvoda (npr. perilica, usisavača, pametnih telefona).
- Obveza pružanja rezervnih dijelova i alata – proizvođači će biti dužni omogućiti dostupnost dijelova za popravke trećim servisima.
- Platforma za popravke – uspostavit će se nacionalna internetska platforma za pronalaženje servisa i ponuda za popravak.
- Produženje jamstva nakon popravka – svaki popravak u okviru jamstva automatski će produljiti trajanje jamstva.
Pravo na popravak je veliki korak prema održivijem društvu i jačanju potrošačkih prava. Pravo na popravak i borba protiv programiranog kvarenja višestruko su povezana: jedno jača drugo i donosi konkretne dobrobiti potrošačicama — od očuvanja novca do zaštite prava i okoliša.
