Krajem ožujka ove godine je Europski parlament odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu na unutarnjem tržištu Europske unije za koje postoji alternativa, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrži plastiku za 50 posto do 2025. godine. U pozadini plastične direktive stoje politički, gospodarski i ekološki razlozi. Zbog plastifikacije okoliša, posebice mora i oceana, nepovoljni ekološki učinci plastičnoga otpada postali su lako mjerljivi i još lakše vidljivi.
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu
Sukladno Direktivi o smanjenju određenih plastičnih proizvoda na okoliš uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za sve države članice od 2021. godine. Tako će od 2021. godine sljedeći proizvodi biti zabranjeni:
- Pribor za jelo za jednokratnu upotrebu (vilice, noževi, žlice i štapići za jelo)
- Plastični tanjuri za jednokratnu upotrebu
- Plastične slamke
- Štapići za uši izrađeni od plastike
- Plastični štapići za pridržavanje balona
- Oksorazgradiva plastika
- Spremnici za hranu
- Čaše od ekspandiranog polistirena
Europsko vijeće je prihvatilo Direktivu 2018/0172 Europskog parlamenta o novoj regulaciji plastičnih proizvoda! Cilj Direktive je spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno na vodni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim poslovnim modelima, proizvoda i materijalima te time pridonijeti i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Morski otpad
Morski otpad na europskim plažama prati se već nekoliko godina usklađenim metodama temeljenim na brojanju. Na temelju mjerenja provedenih metodom brojanja utvrđeno je da od 80% do 85% posto morskog otpada plastika. Proizvodi obuhvaćeni ovih novim zakonom čine 70 posto svih predmeta u morskom otpadu koji ugrožava ekosustave i biološku raznolikost.
Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini oko 60% njihovog sastava. Budući da su drugi po redu među plastičnim onečišćivačima koji se nalaze na plažama, države članice EU moraju postaviti ciljeve za njihovo smanjenje za 50 posto do 2025., odnosno za smanjenje za 80 posto do 2030. godine. Ovim zakonodavstvom se predviđa obavezno postavljanje oznaka o negativnom utjecaju koji na okoliš ima bacanje cigareta s plastičnim filterom.
Direktiva uključuje mjere kojima se od država članice traži da uspostave i sustav za prikupljanje opušaka. Kao uzor bi trebale uzeti talijanski model i uvesti novčane kazne za pušače koji svoje opuške bacaju na tlo, u kanalizaciju ili u more.
Dostupnost plastike
Plastika je široko dostupna, postojana je te često ima toksične i druge štetne učinke. Učinci plastičnog otpada su zbog njegove postojanosti nagomilavanje plastičnog otpada u oceanima.
Zbog spore razgradnje plastika se nakuplja u morima i na plažama diljem Europske unije. Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu slikovito je prikazao koliko dugo je potrebno da se razgrade plastične vrećice, plastični pribor, cigarete, limenke, staklo i ostalo. Od predmeta uzetih u analizu najbrže se razgradi toaletni papir, za mjesec dana. Dok se neke plastike ne razgrade nikad.
Zbog svega toga se plastični ostatci nalaze u ribama, školjkama, morskim kornjačama, tuljanima, kitovima, a samim time i u našoj prehrani. Drugim riječima, mikroplastiku unosimo u vlastiti organizam kroz prehrambeni lanac. Dakle, plastični otpad ne samo da šteti okolišu nego i zdravlju ljudi.
Problem plastične ambalaže
Države članice Europske unije usuglasile su ciljeve prema kojima će do 2029. godine 90 posto plastičnih boca biti prikupljeno, a 30 posto boca na tržištu bit će proizvedeno od reciklirane plastike. Jedan od temeljnih problema plastične ambalaže je taj što je ona jeftina stoga ju proizvođači rado koriste kao ambalažu za svoje proizvode. Što je manji promet plastičnom ambalažom, dogovoreni će ciljevi biti lakše dostižni. Potrošači(ce) kao regulatori tržišta moramo promijeniti stav prema proizvodnji i potrošni plastike tako da kad god je to moguće kupujemo proizvode koji nisu pakirani u plastičnu ambalažu. Napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu.
Naime, glavni pokretači povećanja količine plastičnog otpada i njegove raspršenosti u okolišu povezani su i s vrijednosnim lancem i tržištem plastike ali i s ponašanjem potrošača i društvenih trendova. Do trenutnog stanja dovela je široka dostupnost plastike, trend potrošnje zbog praktičnosti, nedostatak poticaja za pravilno prikupljanje i obrade plastičnog otpada.
Jeftina plastika nije kvalitetan materijal, teško ga je reciklirati jer sadrži stotine drugih tvari u svojoj strukturi. Čak bi i spaljivanje plastike bilo manje štetno kada bi ti polimeri bili »čisti« derivati nafte. Ovako, sa svim dodatcima, bojama, stabilizatorima, omekšivačima i metalnim katalizatorima, plastika je već u proizvodnom pogonu svojevrsno smeće.
Potrošači(ce) budite odgovorni s plastikom! Tamo gdje postoji alternativa, zamijenimo plastiku alternativnom. Plastične boce s čepovima su najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru. Budimo odgovorni potrošači, pa na primjer umjesto Jamnice u plastičnoj boci, kupujmo Jamnicu u povratnoj staklenoj ambalaži i obavezno u kupnju ponesimo svoje platnene vrećice, cekere ili torbe za ostale namjernice. Gledajmo unutar etikete!
