Restrukturiranje sela i vizija EK za ruralna područja

Napisala:Ana Smoljak

31/03/2022

Kao i svake godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održava se proljetno izdanje Tjedna karijera pod nazivom EFRI Networking Week – Connect&Act. Kao i prošle godine i ove godine, bila sam jedan od gosta predavača na EFRI Networking Weeku.

Održala sam predavanje na temu restrukturiranje sela i vizija Europske komisije za ruralna područja. Studentima prof.dr.sc. Mire Dimitrić predstavila sam dugoročnu viziju Europske komisije za ruralna područja. Vizija se temelji na predviđanjima i opsežnim savjetovanjima s građanima i drugim dionicima iz ruralnih područja, a u okviru nje je predložen Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja s ciljem da naša ruralna područja učinimo snažnijima, povezanima, otpornima i prosperitetnima.

Čak 90 posto teritorija Republike Hrvatske čine ruralna područja na kojima živi 47 posto stanovništva.

Od koncepta pametnih sela najviše koristi imat će lokalno stanovništvo. U pametnim selima tradicionalne i nove usluge unaprjeđuju se digitalnim, telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama i boljom uporabom znanja u korist lokalnog stanovništva.

Kao i ostale države članice Hrvatska je pokrenula sustav kvalitete na nacionalnoj razini radi postizanja bolje prepoznatljivosti i promidžbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Važno je poticati udruživanja poljoprivrednih proizvođača, osigurati prepoznatljivost i vidljivost i poboljšati sustav informiranja poljoprivrednih proizvođača o sustavu kvalitete.

Kupnjom domaćih poljoprivrednih proizvoda stvaraju se nova radna mjesta, potiče se poljoprivredna proizvodnja te se tako doprinosi samodostatnosti prehrambenih proizvoda.

Nismo samodostatni u većini poljoprivredne proizvodnje. Produktivnost nam je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU-a. Nacionalnim strateškim planom Hrvatska si je zadala ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane s današnjih 20 milijardi.

Samodostatnost smo postigli u svega nekoliko poljoprivrednih kultura. Najbolje stojimo u ratarskoj proizvodnji, u kojoj ostvarujemo vanjskotrgovinski suficit. Brojke o izvozu i prinosima potvrđuju da je Hrvatska konkurentna u proizvodnji pšenice, kukuruza, ječma, soje, suncokreta, pa i uljane repice. U plusu smo u razmjeni ribe, mesnih i ribljih prerađevina te duhana.

Ukupna samodostatnost povrća zadnjih nekoliko godina kreće se oko 60%. Prošle godine proizveli smo dostatne količine zelja/kupusa. U proizvodnji mesa samodostatnost iznosi oko 70%. Nismo samodostatnosti u proizvodnji peradskog mesa, ni u proizvodnji goveđeg mesa, ali ni u proizvodnji svinjskog mesa. Deficit ostvarujemo i u proizvodnji jaja kao ni u proizvodnji sirovog mlijeka.

Budući da smo svi mi potrošači, educirala sam studente što se sve gubi s hranom koja se ne potroši.

Gubi se zemlja, jer uzgoj žitarica ili povrća te proizvodnja mesa zahtijeva puno plodne zemlje. Gubi se i voda posebice slatka voda koja je važan resurs u proizvodnji hrane. Što se više hrane proizvodi i baca, to je veći utjecaj na biološku raznolikost. I na kraju, baca se energija. Povećana potražnja za energijom osjeća se u cijelom prehrambenom lancu.

Možda će vas zanimati..

Izdali smo novi newsletter

Izdali smo novi newsletter

Aktivnost izrade newslettera financijski podržava Primorsko – goranska županija. Kako se 9. svibnja obilježava Dan...

Najava: Izlazi novi newsletter

Najava: Izlazi novi newsletter

Aktivnost izrade newslettera financijski podržava Primorsko – goranska županija.  S obzirom na to da se 9. 5....