Lažna ograničenja zaliha, skrivene pretplate, manipulativni dizajn, nejasne cijene i personalizirano oglašavanje samo su neke od praksi kojima se Europska unija želi učinkovitije suprotstaviti. Novi Akt o digitalnoj pravednosti trebao bi potrošačima omogućiti veću kontrolu nad odlukama koje donose na internetu.
Kupujete proizvod putem interneta i na zaslonu se pojavljuje poruka: „Ostala su još samo dva komada!” Besplatno isprobavate digitalnu uslugu, a nakon nekoliko dana počinje vam se naplaćivati pretplata. Želite otkazati uslugu, ali ne možete pronaći jednostavnu mogućnost za prekid pretplate.
Zvuči poznato? Takve situacije nisu uvijek slučajne. Brojne internetske trgovine, aplikacije i digitalne platforme koriste načine oblikovanja sadržaja i korisničkog sučelja koji potrošače usmjeravaju prema određenim odlukama – često u korist trgovca, a ne samog potrošača.
Europska komisija predstavila je 11. studenoga 2026. prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act – DFA), kojim želi ojačati zaštitu potrošača u digitalnom okruženju. Cilj je učinkovitije suzbiti manipulativne poslovne prakse, osigurati transparentnije cijene i olakšati upravljanje digitalnim ugovorima i pretplatama.
Što su digitalne zamke i kako utječu na naše odluke?
Digitalne zamke, poznate i kao dark patterns, predstavljaju načine oblikovanja internetskih stranica, aplikacija i drugih digitalnih usluga kojima se korisnike navodi na određene odluke ili postupke. One mogu otežati odbijanje ponude, prikriti važne informacije ili potaknuti potrošača da potroši više novca nego što je namjeravao.
Neke od najčešćih situacija uključuju:
Lažna hitnost i prividna nestašica
Poruke poput „Ponuda istječe za 5 minuta!”, „Još samo jedan proizvod na zalihi!” ili odbrojavanje do kraja popusta mogu stvoriti osjećaj pritiska i potaknuti impulzivnu kupnju. Problem nastaje kada takve informacije nisu istinite ili se odbrojavanje stalno iznova pokreće.
Skrivene pretplate i otežano otkazivanje
Potrošač se prijavi na besplatno probno razdoblje, ali ne primijeti da će nakon njegova isteka automatski početi naplata. Ponekad je prijava jednostavna, dok je otkazivanje pretplate znatno kompliciranije i zahtijeva više koraka.
Manipulativni dizajn internetskih stranica i aplikacija
Primjerice, prihvaćanje svih kolačića prikazano je kao velika i uočljiva opcija, dok je odbijanje skriveno iza dodatnih izbornika. Ili se korisnika ponavljanim prozorima i porukama nastoji navesti da prihvati ponudu koju je već odbio.
Personalizirano oglašavanje koje iskorištava ranjivosti
Digitalne platforme prikupljaju i analiziraju podatke o ponašanju korisnika kako bi im prikazivale prilagođene oglase i ponude. Problem nastaje kada se personalizacija koristi za iskorištavanje osobnih slabosti, osjetljivih podataka ili ranjivosti pojedinih skupina potrošača.
Nejasne cijene i virtualne valute
U pojedinim aplikacijama i igrama kupnja se obavlja virtualnim novčićima, bodovima ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Potrošaču tada može biti teško procijeniti koliko stvarnog novca zapravo troši. Slično tome, promjenjive cijene i dodatne naknade mogu otežati razumijevanje konačnog iznosa koji će platiti.
Što donosi novi Akt o digitalnoj pravednosti?
Prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti usmjeren je na nekoliko područja u kojima je Europska komisija prepoznala nedostatke postojeće zaštite potrošača.
1. Ograničavanje manipulativnih digitalnih praksi
Prijedlog predviđa učinkovitije suzbijanje manipulativnog dizajna i marketinških tehnika kojima se potrošače navodi na odluke koje ne bi donijeli da su informacije prikazane jasno i pošteno.
To uključuje, primjerice, lažne poruke o ograničenim zalihama, obmanjujuće odbrojavanje i druge načine stvaranja umjetnog osjećaja hitnosti.
2. Veća kontrola nad pretplatama i digitalnim ugovorima
Jedna od važnih tema prijedloga odnosi se na sklapanje i raskidanje ugovora putem interneta.
Potrošačima bi trebalo olakšati upravljanje digitalnim ugovorima, uključujući otkazivanje pretplata. Prijedlog se posebno bavi automatskim obnavljanjem pretplata, neželjenim prelaskom besplatnih probnih razdoblja u plaćene usluge i poteškoćama s raskidom ugovora.
Predviđa se i pravo potrošača na komunikaciju s osobom u korisničkoj službi, umjesto da se u svim situacijama moraju oslanjati isključivo na automatizirane sustave.
3. Transparentnije cijene i virtualne valute
Prijedlog želi povećati transparentnost cijena, osobito kada se kupnja obavlja virtualnim valutama unutar aplikacija ili kada se cijene mijenjaju ovisno o potražnji.
Posebna pozornost posvećuje se virtualnim redovima za kupnju ulaznica za kulturne i sportske događaje. Potrošači bi trebali imati jasniju informaciju o trenutačnoj cijeni, kao i o najvišoj mogućoj cijeni koju mogu platiti.
4. Zaštita djece i ranjivih potrošača
Djeca i mladi posebno su izloženi digitalnim praksama koje potiču dugotrajno korištenje aplikacija, impulzivnu potrošnju i kupnju unutar digitalnih usluga.
Prijedlog predviđa ograničavanje određenih značajki koje potiču pretjeranu ili kompulzivnu potrošnju, kao i zabranu određenih oblika manipulativnih praksi usmjerenih prema maloljetnicima. Među primjerima su elementi nalik kockanju u videoigrama, poput mehanizama pay-to-win i pay-to-progress.
5. Jasnije označavanje influencerskog marketinga
Influenceri i kreatori sadržaja često imaju velik utjecaj na odluke potrošača, osobito mladih. Kada se proizvod ili usluga promovira uz naknadu ili drugu komercijalnu korist, potrošač mora moći prepoznati da je riječ o oglašavanju.
Prijedlog zato predviđa jasnije označavanje komercijalnih sadržaja i mjere kojima bi se spriječilo iskorištavanje povjerenja maloljetnika u influencere koje prate.
6. Ograničavanje nepoštene personalizacije
ersonalizirano oglašavanje i određivanje cijena na temelju podataka o korisnicima mogu postati problematični kada se koriste za iskorištavanje osjetljivih podataka ili ranjivosti potrošača.
Prijedlog predviđa ograničavanje nepoštenih personaliziranih oglasa i cijena kojima se ciljaju maloljetnici ili iskorištavaju osjetljivi osobni podaci.
Što to znači za hrvatske potrošače?
Digitalne usluge i internetske trgovine ne poznaju državne granice. Hrvatski potrošači svakodnevno koriste platforme i kupuju proizvode od trgovaca koji posluju u drugim državama članicama Europske unije, ali i izvan nje.
Stoga je važno da pravila zaštite potrošača budu jasna i primjenjiva neovisno o tome gdje je pružatelj digitalne usluge registriran.
Europska komisija uz Akt o digitalnoj pravednosti predlaže i izmjene Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača (CPC). Cilj je poboljšati suradnju nacionalnih tijela i omogućiti Europskoj komisiji izravnije istražne i provedbene ovlasti u određenim slučajevima velikih prekograničnih povreda koje imaju značajan utjecaj na potrošače na jedinstvenom tržištu.
Prema prijedlogu, Komisija bi u takvim slučajevima mogla izricati novčane kazne do 6 % ukupnog godišnjeg svjetskog prometa poduzeća.
Za potrošače je to važno jer nije dovoljno samo propisati prava – potrebno je osigurati i učinkovit nadzor nad njihovom primjenom, osobito kada je riječ o velikim digitalnim platformama koje posluju u više država.
Prijedlog još nije zakon – što slijedi?
Iako je Europska komisija predstavila prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti, on još nije usvojen propis. Slijedi zakonodavni postupak u kojem će o prijedlogu raspravljati Europski parlament i Vijeće Europske unije.
Tek nakon usvajanja i stupanja na snagu novih pravila moći će se govoriti o njihovoj primjeni u praksi.
Važno je naglasiti da potrošači ni danas nisu bez zaštite. Postojeći europski i nacionalni propisi već zabranjuju nepoštene i zavaravajuće poslovne prakse, a pojedine obveze digitalnih platformi uređene su i drugim propisima, uključujući Akt o digitalnim uslugama (DSA). Novi prijedlog trebao bi dodatno razjasniti i ojačati zaštitu u područjima u kojima su se pojavili novi oblici manipulativnog poslovanja.
Potrošači imaju pravo na pošteno digitalno okruženje
Digitalne tehnologije trebale bi nam olakšati svakodnevni život, omogućiti jednostavniju kupnju i pristup uslugama. Ne bi smjele postati sredstvo za prikriveno usmjeravanje naših odluka, poticanje nepotrebne potrošnje ili otežavanje ostvarivanja potrošačkih prava.
Zato je važno da potrošači prepoznaju manipulativne prakse, pažljivo provjeravaju uvjete pretplata, prate stvarne cijene i ne donose odluke pod pritiskom lažne hitnosti.
Informiran potrošač lakše prepoznaje digitalne zamke, ali odgovornost za pošteno digitalno okruženje ne smije biti samo na njemu. Trgovci i pružatelji digitalnih usluga moraju poslovati transparentno, a nadležna tijela osigurati učinkovitu zaštitu prava potrošača.
Korisni izvori:
- Europska komisija – Digital Fairness Act – službena stranica s prijedlogom, dokumentima i informacijama o zakonodavnoj inicijativi.
- Prijedlog Uredbe o Aktu o digitalnoj pravednosti – COM(2026) 1100 final – tekst prijedloga propisa.
- Europska komisija – priopćenje od 11. studenoga 2026. – sažetak predloženih mjera i sljedećih koraka.
- BEUC – EU’s plan to tackle manipulative digital practices will benefit consumers – reakcija europske krovne organizacije za zaštitu potrošača.



