Društvo Potrošačica partner je na projektu „Za Babine gore zdravlje“. Cilj projekta je senzibilizacija javnosti o propustima u pripremi dokumentacija za RCGO Babina gora. Stoga su planirane tri tematske emisije koje će se emitirani na lokalnoj televizijsko kući a u kojima će gostovati eksperti: izv.prof.dr.sc. Lidija Runko Luttenberger, dipl. ing., Vesna Grgić predsjednica braniteljske udruge VIDRA – Veterani i društvena akcija i voditeljica Zeleni odred – forum i Mirna Međimorec iz Krizni eko stožer Marišćina.
U sklopu projekta „Za Babin gore zdravlje“ planiran je obilazak Županijskog centra za gospodarenjem otpadom Marišćina kako bi se projektni tim Društva Potrošačica bolje upoznao s funkcioniranjem i radom centra za gospodarenjem otpadom te pratećim problemima koji dolaze uz centre za gospodarenje otpadom. Zbog toga su dana 25. ožujka obišli ŽCGO Marišćina.
S obzirom na epidemiološke mjere nismo mogli obići ŽCGO Marišćina, s problematikom nas je upoznala gđa. Mirna Međimorec iz udruge Krizni eko stožer Marišćina, ali i iz onog što smo vidjeli zaključili smo da se otpad gomila na hrpu, da nema sortiranja kako bi se onaj otpad koji se može reciklirati iskoristio kao sirovina. Naime, prosječno kućanstvo proizvodi samo 13% mješovitog-komunalnog otpada koji se ne može iskoristiti kao sirovina, a čak 39% kuhinjskog otpada i 25% starog papira. Dakle, samo 13% otpada trebalo bi završiti na odlagalištu. – Ana Smoljak, predsjednica Društva Potrošačica
Županijski centar gospodarenja otpadom Marišćina pokazuje identične nedostatke kao RCGO Babina gora. ŽCGO Marišćina izrađen je na vodozaštitnoj zoni, nije izrađena revizija studije utjecaja na okoliš te je stoga nepoznato koliko ŽCGO Marišćina ugrožava tlo, vodu, zrak te samim time i zdravlje lokalnog stanovništva. Iako je došlo do enormnog povećanja cijene komunalnih usluga, ŽCGO Marišćina posluje s gubitkom.
Najekonomičniji i ekološki najkorisniji način zbrinjavanja otpada je proces recikliranja. Potrošačice i potrošači promjenom svog ponašanja uvelike mogu doprinijeti poticanju kružne ekonomije. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 400 kg otpada od čega čak 78,4% odlaže na odlagališta. U konačnici svaki dan kupujemo i bacamo jednokratnu ambalažu te na taj način stvaramo dodatne količine otpada.
Pretpostavimo da sve što kupimo idućih godinu dana ne smijemo baciti. Počeli bi reciklirati postojeće proizvode, npr. staklenu od džema iskoristiti za zimnicu (kiselu papriku), obnavljati proizvode, popravljati proizvode kako bi ih mogli ponovno koristiti. Otpad nije problem, već vrijedan resurs.
Projekt „Za Babine gore zdravlje“ je podržan s 4.918,00 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
