Banke u Hrvatskoj nude razne usluge, uključujući tekuće i štedne račune, kredite, kreditne kartice, investicijske fondove, online bankarstvo, osiguranje i druge financijske usluge. Međutim, klijenti se često susreću s nekoliko problema vezanih uz bankovne usluge.
Potrošači kojima banka ne odobri kredit traže kredit na drugim mjestima. Zadnjih nekoliko godina dostupni su krediti putem društvenih mreža. Međutim, takve ponude često dolaze s rizicima. Prevaranti koriste društvene mreže kako bi ponudili lažne kredite, iskorištavajući ljude u teškim financijskim situacijama ili one koji traže brza rješenja.
Opasnosti i znakovi upozorenja su sljedeći:
- Lažni profili i lažne tvrtke: Prevaranti često koriste lažne profile ili krivotvorene identitete, uključujući imena stvarnih bankara ili financijskih stručnjaka, kako bi stekli povjerenje potencijalnih žrtava. Lažne tvrtke mogu izgledati legitimno, ali često nemaju stvarne fizičke adrese ili kontakt informacije.
- Nerealno povoljne ponude: Ako je kreditna ponuda “previše dobra da bi bila istinita” – kao što su iznimno niske kamatne stope, veliki iznosi bez jamaca ili bilo kakvih provjera kreditne sposobnosti – to je obično znak za uzbunu.
- Upitni zahtjevi za unaprijed plaćanje: Prevaranti često traže naknade unaprijed, navodeći razloge poput “procesuiranja kredita” ili “administrativnih troškova”. Nakon što klijent uplati novac, prevaranti nestaju bez traga.
- Nedostatak provjere kreditne sposobnosti: Pravi zajmodavci uvijek provjeravaju kreditnu sposobnost i povijest klijenta. Ako vam netko nudi kredit bez ikakvih provjera, velika je vjerojatnost da se radi o prevari.
- Korištenje pritiska i hitnosti: Prevaranti često stvaraju osjećaj hitnosti, tvrdeći da je ponuda ograničena ili da se mora brzo prihvatiti, kako bi spriječili žrtve da temeljito istraže ponudu.
- Upotreba nesigurnih komunikacijskih kanala: Pravne i renomirane financijske institucije rijetko koriste društvene mreže kao glavni kanal za kreditne ponude. Ako komunikacija isključivo prolazi putem društvenih mreža ili aplikacija za razmjenu poruka, to je također znak za oprez.
Kako se zaštititi:
- Provjerite vjerodostojnost zajmodavca: Istražite tvrtku ili osobu koja nudi kredit, provjerite njihove kontakte, licencu za rad, recenzije i iskustva drugih korisnika.
- Izbjegavajte unaprijed plaćanje: Nikada ne plaćajte naknade unaprijed za dobivanje kredita.
- Koristite službene kanale: Uvijek komunicirajte putem službenih kanala banke ili financijske institucije.
- Educirajte se o prevarama: Informirajte se o vrstama financijskih prevara i redovno pratite upozorenja o aktualnim prevarama od strane nadležnih tijela kao što je Hrvatska narodna banka.
Prije ugovaranja kredita regulirane institucije imaju obvezu potrošača uručiti Europski standardizirani informativni obrazac. Iz njega su jasno vidljive informacije o glavnim obilježjima zatraženog kredita, kamatnoj stopi i drugim troškovima, učestalosti i broju uplata, simulaciji u slučaju nepovoljnog kretanja tečaja za 20% ako je kredit u vrijednosti ili vezan valutnom klauzulom i brojne druge korisne informacije. Zbog svoje standardizirane forme i opsega informacija Europski standardizirani informativni obrazac omogućuje bolju informiranost potrošača i mogućnost usporedbe uvjeta u ponudi kredita iste vrste.
Ponude koje ne sadrže navedene informacije ili u sklopu kojih do tih informacija nije moguće doći ni na osobni zahtjev, rizične su za potrošača.
