U proteklih nekoliko godina potrošači se sve više obraćaju s pitanjima i zahtjevima za pokretanje kolektivnih tužbi — protiv velikih digitalnih platformi, telekom operatora, energetskih kompanija, financijskih usluga i dr. Ipak, praksa pokazuje da unatoč postojanju pravnog okvira često ne vidimo efekte pravne zaštite kakve potrošači očekuju.
Cilj ovog članka jest prikazati gdje su glavni izazovi u implementaciji kolektivne pravne zaštite te što se može promijeniti kako bi potrošači zaista mogli ostvariti svoja prava.
1. Zašto kolektivna zaštita još uvijek ne isporučuje očekivane rezultate?
Kolektivna pravna zaštita trebala bi omogućiti potrošačima učinkovit i proporcionalan pristup pravdi kada su pogođeni istim ili sličnim nepoštenim tržišnim praksama. Unatoč usklađenim propisima na razini EU, u praksi vidimo da:
- postupci traju nerazmjerno dugo;
- financijski i proceduralni zahtjevi obeshrabruju potrošače;
- rješenja često ne donose stvarnu naknadu štete.
To potiče pitanje — što nedostaje?
2. Što kaže BEUC – pet ključnih prepreka
Prema analizi Europskog potrošačkog saveza (BEUC) i pripadajućoj checklisti za kolektivnu pravnu zaštitu (BEUC-X-2025-104), glavni izazovi uključuju:
- Nedostatak potpune i učinkovite transpozicije u nacionalno pravo – razlike među državama članicama otežavaju pravnu sigurnost.
- Visoki troškovi i pravni rizik za potrošače – bez adekvatnog financiranja, potrošači se teško uključuju u postupke.
- Dokazni standardi i pristup dokazima – kompanije često kontroliraju podatke, a potrošači nemaju efikasne alate za dokazivanje štete.
- Nematerijalna šteta nije dosljedno priznana – npr. povreda privatnosti ili uskraćeno vrijeme potrošača često ostaju nekompenzirani.
- Slaba koordinacija privatnih i javnih provođenja prava – regulatorna tijela i potrošački tužitelji ne koordiniraju uvijek svoje postupke.
Ove prepreke značajno utječu na brzinu i učinkovitost pravnih postupaka.
3. Aktualno stanje u EU
U 2025. godini u mnogim državama članicama provode se pilot-slučajevi protiv velikih tehnoloških platformi, banaka, telekom operatora i energetskih kompanija. No rezultati su neujednačeni:
- neke zemlje omogućuju brzu isplatu štete i paušalne iznose,
- druge još uvijek imaju ograničenja u financiranju, reprezentativnosti organizacija ili opsegu prava.
To dovodi do fragmentiranog europskog prostora pravne zaštite, u kojem potrošači nemaju jednake mogućnosti, ovisno o državi u kojoj žive.
4. Gdje je Hrvatska? Izazovi i praksa
Iako je pravni okvir za kolektivnu zaštitu potrošača formalno uređen Zakonom o zaštiti potrošača, njegova stvarna primjena još je uvijek ograničena. U praksi se i dalje susrećemo s nizom teškoća koje usporavaju ili onemogućuju učinkovitu provedbu kolektivnih postupaka:
- niti jedan stvarno pokrenuti kolektivni postupak,
- nedostatno iskustvo i kapaciteti nadležnih tijela u upravnom i sudskom provođenju takvih postupaka,
- izostanak razvijenih i standardiziranih modela za naknadu nematerijalne štete.
Dodatni izazov predstavlja i niska razina informiranosti potrošača o postojanju i svrsi kolektivne pravne zaštite, što potvrđuju i rezultati analize objavljene na stranicama Društva Potrošačica: Koliko su potrošači u Hrvatskoj upoznati s kolektivnom pravnom zaštitom?
U Hrvatskoj trenutačno djeluje deset kvalificiranih predstavnika ovlaštenih za podnošenje predstavničkih tužbi, uključujući državna tijela i regulatorne agencije, dok su samo tri udruge za zaštitu potrošača među njima — Društvo potrošača Međimurja, Društvo Potrošačica i Udruga Franak.
Popis ovlaštenih tužitelja i osnovne informacije o predstavničkim tužbama dostupni su na službenim stranicama Ministarstva gospodarstva: Sve za potrošače.
Međutim, u praksi upravo udruge, uključujući Društvo Potrošačica, djeluju pretežito na volonterskoj osnovi, bez potrebnih ljudskih, financijskih i tehničkih kapaciteta za sudjelovanje u složenim i dugotrajnim kolektivnim postupcima.
Takvo stanje pokazuje da bez jačanja institucionalnih i organizacijskih resursa te bez stvarne i održive podrške kvalificiranim predstavnicima, kolektivna zaštita ne može u potpunosti ostvariti svoju svrhu — pružiti učinkovitu, brzu i dostupnu zaštitu prava potrošača.
Kolektivna tužba nije brzi alat, ali može biti snažan mehanizam promjene – ako postoji sustavna podrška onima koji je pokreću.
5. Što potrošači trebaju znati prije prijave masovne štete?
Važno je razumjeti nekoliko praktičnih koraka:
- Prijava štete trebala bi sadržavati jasnu dokumentaciju (računi, dopisi, snimke zaslona, ugovori).
- Kolektivna tužba nije isto što i individualna – ne podnose je pojedinci, već kvalificirane organizacije.
- Proces je dugotrajan – potrošači trebaju biti svjesni da rješenje može potrajati mjesecima ili godinama.
- Naknada može biti materijalna ili nematerijalna – ovisno o slučaju i praksi suda.
- Uključivanje potrošača nije uvijek potrebno – ovisno o modelu (opt-in/opt-out).
Što je prijava jasnija, to je lakše procijeniti postoji li pravna osnova za kolektivnu tužbu.
6. Relevantni video materijali i edukativni sadržaji
🎥 Video Europske komisije – kolektivna pravna zaštita potrošača:
https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-242887
🎥 Video Društva Potrošačica (2023.) – Kolektivna pravna zaštita:
https://youtu.be/Gy0-_il3dvs?si=lAX_hwDwlZzdFCjk
Ovi video materijali predstavljaju vrijedne uvide u europsku i hrvatsku praksu te pomažu potrošačima razumjeti proceduru i očekivanja.
7. Zaključak: što treba promijeniti?
Da bi kolektivna pravna zaštita doista bila učinkovita i dostupna potrošačima, potrebno je:
- osigurati održivo financiranje kvalificiranih predstavnika,
- modernizirati proceduralna pravila, osobito ona vezana uz dokazivanje i pristup podacima,
- urediti naknadu nematerijalne štete,
- ojačati suradnju regulatornih tijela i potrošačkih organizacija,
- poboljšati edukaciju sudova i javnosti,
- omogućiti presude s punim učinkom i bržu provedbu,
- osigurati kapacitete udruga koje već imaju mandat, ali ne i održivu podršku.
Kolektivna zaštita potrošača može biti snažan alat — ali tek kada postoje stvarni kapaciteti, jasna pravila i mehanizmi koji potrošačima omogućuju pristup pravdi u razumnom roku.
