Što kad djelatnik HEP-PLIN dovede potrošače u zabludu?

Napisala:Mladen Šurija

08/09/2020

Još od prošlog ljeta pratim priču kad je jedan djelatnik HEP PLINA-a u Baranji nezakonito priključivao kućanstva na plin. Građani nikad nisu dobili ni ugovor ni račune. Sada se spominje da će građani morati platiti potrošeni plin i eventualne kazne i slično. I nitko o tome više ne piše?!

Stav HEP-PLINA je neispravan.

HEP-PLIN ne smije uvjetovati ponovno uključenje na način da traži od građana da plate potrošeni plin za vrijeme dok su bili nelegalno priključeni. Naime, ako HEP-PLIN tvrdi da su ti građani nelegalno priključeni tada im ne može ispostavljati račune za potrošeni plin kao da su imali legalan priključak.

Ovdje je građane u zabludu doveo djelatnik HEP PLINA i oni vjerovatno ne bi trošili taj plin da su znali istinu ali to nije ni važno. Naime, ako građani nisu u ugovornom odnosu s HEP-om tada nema pravne osnove za obračun, izdavanje računa i naplatu potrošenoga plina.

BEZ RAČUNA SE NE RAČUNA, vrišti iz reklama porezne uprave svako malo!

Druga stvar, taj djelatnik HEP PLINA koji je nezakonito vršio priključke je u biti ukrao HEP-u taj plin i dao ga građanima. Pravno gledajući građani su plin dobili od tog čovjeka koji je radio na svoju ruku, a ne od HEP-PLINA. Stoga bi se šteta koju je HEP imao trebala naplatiti od tog djelatnika.

Građani se nisu samovoljno priključili na plinsku mrežu i nisu prekršili članak 74. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava već je to napravio djelatnik HEP-PLINA sa svojom ekipom radeći na svoju ruku. Naime, da bi se mogao ispostavit i naplatit račun usluga mora biti legalna, treba postojati ugovor odnosno potpis ili pristanak građanina na uslugu i cijenu usluge i to su osnovne procesne radnje koje moraju biti zadovoljene.

Dakle, sve do sklapanja ” legalnog” ugovora s HEP plinom prevareni građani nisu bili potrošači. Potrošači postaju baš sklapanjem ugovora sa HEP plinom. Ako su građani nakon svega sklopili ”legalni” ugovor s HEP plinom a HEP plin im je to uvjetovao tražeći da građani plate navodni dug tada se tu radi o nepoštenoj poslovnoj praksi prema članku 32 i 37 Zakona o zaštiti potrošača. Stoga potrošači, informirajte se da ne plaćate nešto što niste dužni a ako su već platili, imate osnove za povrat novca.

Možda će vas zanimati..

Volontirajte na ESF projektu

Volontirajte na ESF projektu

Udruga Potrošačica – društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske s partnerima Udrugom za pravnu pomoć i...

Operativno djelovanje OCD

Operativno djelovanje OCD

U ponedjeljak 29. studenog 2021. godine provedena je prva od jedanaest radionica namijenjenih jačanju kapaciteta...

Izgradnja potrošačke mreže

Izgradnja potrošačke mreže

Opći cilj projekta Izgradnja kapaciteta za provedbu prioritetne politike EU, zaštite potrošača, u Hrvatskoj...