Što kad djelatnik HEP-PLIN dovede potrošače u zabludu?

Napisala:Mladen Šurija

08/09/2020

Još od prošlog ljeta pratim priču kad je jedan djelatnik HEP PLINA-a u Baranji nezakonito priključivao kućanstva na plin. Građani nikad nisu dobili ni ugovor ni račune. Sada se spominje da će građani morati platiti potrošeni plin i eventualne kazne i slično. I nitko o tome više ne piše?!

Stav HEP-PLINA je neispravan.

HEP-PLIN ne smije uvjetovati ponovno uključenje na način da traži od građana da plate potrošeni plin za vrijeme dok su bili nelegalno priključeni. Naime, ako HEP-PLIN tvrdi da su ti građani nelegalno priključeni tada im ne može ispostavljati račune za potrošeni plin kao da su imali legalan priključak.

Ovdje je građane u zabludu doveo djelatnik HEP PLINA i oni vjerovatno ne bi trošili taj plin da su znali istinu ali to nije ni važno. Naime, ako građani nisu u ugovornom odnosu s HEP-om tada nema pravne osnove za obračun, izdavanje računa i naplatu potrošenoga plina.

BEZ RAČUNA SE NE RAČUNA, vrišti iz reklama porezne uprave svako malo!

Druga stvar, taj djelatnik HEP PLINA koji je nezakonito vršio priključke je u biti ukrao HEP-u taj plin i dao ga građanima. Pravno gledajući građani su plin dobili od tog čovjeka koji je radio na svoju ruku, a ne od HEP-PLINA. Stoga bi se šteta koju je HEP imao trebala naplatiti od tog djelatnika.

Građani se nisu samovoljno priključili na plinsku mrežu i nisu prekršili članak 74. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava već je to napravio djelatnik HEP-PLINA sa svojom ekipom radeći na svoju ruku. Naime, da bi se mogao ispostavit i naplatit račun usluga mora biti legalna, treba postojati ugovor odnosno potpis ili pristanak građanina na uslugu i cijenu usluge i to su osnovne procesne radnje koje moraju biti zadovoljene.

Dakle, sve do sklapanja ” legalnog” ugovora s HEP plinom prevareni građani nisu bili potrošači. Potrošači postaju baš sklapanjem ugovora sa HEP plinom. Ako su građani nakon svega sklopili ”legalni” ugovor s HEP plinom a HEP plin im je to uvjetovao tražeći da građani plate navodni dug tada se tu radi o nepoštenoj poslovnoj praksi prema članku 32 i 37 Zakona o zaštiti potrošača. Stoga potrošači, informirajte se da ne plaćate nešto što niste dužni a ako su već platili, imate osnove za povrat novca.

Možda će vas zanimati..

Osnove financijske pismenosti

Osnove financijske pismenosti

Svaki događaj u životu je jedinstven, ali zajedničko im je što je većina povezana s novcem. Način na koji...

Osviješteni potrošači

Osviješteni potrošači

Na razini EU prioritet je prelazak na kružno gospodarstvo. Sukladno tome institucije EU su usvojile Direktivu...