Sustav gdje konstantno kupujemo i bacamo je neodrživ. Europska unija se obvezala da će do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent. Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta nedavno je izglasalo Mišljenje o kružnoj ekonomiji. Glavni cilj je osigurati dulje trajanje uređaja koje kupujemo kako bi se smanjilo zagađenje okoliša i potrošačima omogućilo da dobiju najbolje za svoj novac. Na razini EU su temeljna potrošačka prava sadržana u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Lisabonskim ugovorom osigurava se visoka razina zaštite prava potrošača, u cilju zaštite zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potrošača, te jačanje prava na informiranje i edukaciju.
Europski parlament je još 2017. godine usvojio Izvješće o produljenju trajanja uređaja. Usvojeni su prijedlozi o zabrani programiranog kvarenja, zabrani neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, te o većoj dostupnosti rezervnih dijelova na tržištu i uvođenju oznake minimalnog trajanja uređaja.
Izvješće o održivom tržištu
Krajem studenog 2020. godine Europski parlament je usvojio Izvješće o održivom tržištu sa samo dva glasa razlike. U Izvještaju o održivom tržištu uz zabranu programiranog kvarenja, prošao je i prijedlog da se uvede obavezna oznaka na proizvodima koje će jasno potrošačima pokazati koliko je očekivano trajanje uređaje i može li se popraviti u slučaju kvara. Dakle, izvještajem o održivom tržištu zabranjuje se programirano kvarenje uređaja i mora se staviti oznaka popravljivosti. Na taj način će se unutarnje tržište Europske unije učiniti održivim. S druge strane, zaštiti će se interesi potrošača.
Europska komisija je najavila da će u novoj petogodišnjoj Strategiji za potrošače predstaviti zakonodavni prijedlog koji će imati za cilj zaštiti potrošače od ranog zastarijevanja proizvoda. Prema istraživanju Eurobarometra, 77 % građana Unije radije bi popravljalo svoje proizvode nego kupovalo nove. Njih 79 % smatra da bi proizvođače trebalo zakonski obvezati da pojednostavne popravak digitalnih uređaja ili zamjenu njihovih dijelova. Nekada smo sami mogli zamijeniti bateriju na mobitelu. Danas je trošak zamjene baterije na mobitelu neisplativ u odnosu na cijenu novog uređaja.
Istraživanja su pokazala da ponovna upotreba i prenamjena stvaraju više novih radnih mjesta nego bacanje i kupnja novih proizvoda. Gospodarstvo se ne smije temeljiti na modelu kupi, iskoristi, baci. Usvojeni izvještaj o održivom tržištu je prilika za ekonomski rast, zaštitu okoliša i prava potrošača. Potrošači-ce imamo moć nagrađivanja vodećih tvrtki u stvaranju društveno i ekološki održive ekonomske vrijednosti. Drugim riječima, kao regulatori tržišta u odabiru potrošnje, kod proizvoda ne treba procjenjivati samo cijenu ili percipiranu kvalitetu proizvoda, već i njegovu društvenu vrijednost, određenu, na primjer, karakteristikama lanca opskrbe, utjecajem proizvodnih procesa na okoliš, odnosima s dobavljačima, uvjeti rada. Ali i dostupnosti rezervnih dijelova na tržištu.
Glasanje o Izvješću o održivom tržištu
Europski parlament podržao je sve prijedloge potpredsjednice Europskih socijalista Biljane Borzan u Izvješću o održivom tržištu. Međutim, moramo se zapitati kako su glasali zastupnici u Europskom parlamentu koji predstavljaju potrošače iz Hrvatske. Naravno da su prijedloge Biljane Borzan podržali Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković. Uz njih prijedloge su podržali i Mislav Kolakušić, Ruža Tomašić, Ivan Vilibor Sinčić i Valter Flego. Budući da je stajalište Europske pučke stranke bilo da neće podržati prijedloge u Izvještaju o održivom tržištu, protiv su bili Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko.
Ova godina je bila iznimno teška. Uz epidemiju korona virusa pogodila su nas i dva snažna potresa. Potrošači-ce, nadam se da nas je ljuljanje zemlje probudilo da planiramo kupnju i da svojim odlukama o kupnji pridonesemo ostvarivanju ciljeva održivog razvoja kako bi smanjili količinu otpada koje proizvodimo u svojem kućanstvu a samim time i količinu otpada koja se odlaže na odlagališta.
