Bacamo li previše hrane?

Napisala:Ana Smoljak

18/05/2020

Čak 39% otpada prosječnog kućanstva u Republici Hrvatskoj čini kuhinjski otpad. Godišnje bacimo oko 400 tisuća tona hrane i namirnica, jer se čak 43% pokvari. Više od polovice prehrambenog otpada u cijeloj Europskoj uniji nastaje u kućanstvima. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400 tona zdravstveno ispravnih namirnica. Za proizvodnju hrane potrebna je pitka voda. Stoga potrošači(ce) planirajmo obroke kako hrana ne bi postala otpad.

Bio otpad se ne baca u miješani komunalni otpad. U bio otpad spadaju ostatci hrane (ljuske jaja, talog kave i čaja), trave, lišće, cvijeće, kore drveta, voća, listovi salate, blitve, kelja. Neke potrošačice bio otpad kompostiraju i koriste u vlastitom vrtu te tako zaokružuju ciklus održivog razvoja i smanjuju količinu otpada kao i potrebu za kupnjom gotovog komposta što opet pridonosi smanjenju potrebe za proizvodnjom i dovodi do očuvanja okoliša. 

Potrošačice koje ne proizvode hranu za vlastite potrebe, nemaju potrebu bio otpad kompostirati već ga odlažu u spremnik za bio otpad. No, što se ne smije bacati u kante/vrećice za bio otpad? U spremnike za bio otpad ne smiju se bacati ostatci termički obrađene hrane, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, drveni otpad, odjeća, cigarete i slično.

Budući da nas najesen gotovo sigurno očekuje inflacija, jer nismo samodostatni u proizvodnji hrane, budimo odgovorne potrošačice koje planiraju obroke i kupuju racionalno s ciljem smanjenja kuhinjskog otpada.

Možda će vas zanimati..

Upravljanje osobnim financijama

Upravljanje osobnim financijama

Upravljanje osobnim financijama u današnje vrijeme je zahtjevno.  Način na koji zadovoljavamo potrebe i ostvarujemo...